Vela Spila

Gornji pelolitik

Zbog nižih temperatura i leda nataloženog u polarnim kapama krajem pleistocena razina mora bila je stotinjak metara niža. Prostor u širem okružju Vele spile bitno se razlikovao od današnjeg, zapadna polovica Jadrana bila je velika ravnica, a Veloj spili najbliža morska obala nalazila se kilometrima daleko izmedu Korcule i Lastova. Izmedu Korcule i Visa nalazilo se ušce Paleoneretve, a još zapadnije se u more uljevao široki Paleopo. Klima je bila oštrija od današnje, ali vrlo povoljna za život velikih krda kopitara i krupnih preživaca pa tada Velu spilu naseljava skupina gornjopaleolitickih lovaca usavršenih u lovu na krupne životinje.
Odrednicu paleolitickih naslaga cine mnogobrojni kremeni predmeti, kojih se broj u pojedinim kvadrantima mjeri tisucama komada. U Tablici br.1 promatrano je ukupno 13.557 kremenih predmeta otkopanih u ranije spomenutoj sondi, vecinu cini sitni otpad (60,58%) i krhotine (15,98%), s ponekad vidljivim tragovima naknadnog gorenja i mehanickih oštecenja. Na nekim krhotinama je sacuvan dio okorine, što potvrduje da su oruda izradivana u samoj špilji. Ima dosta sjeciva, njima slicnih plocica i obicno istrošenih jezgara. Obradenog oruda (Tablica 2) nadeno je 1069 komada ili 7,89%. Grebala su najcešce alatke i na njih otpada gotovo polovica od svih nadenih oruda.

* 8/1 8/2 8/3 8/4 8/5 8/6 7/1 7/2 7/3 7/4 ZBIR %
PLOČICE 6 26 19 140 343 49 0 1 6 4 594 4.38
SJEČIVA 10 53 43 144 178 21 3 2 3 2 459 3.38
JEZGRE 3 24 23 45 62 4 0 1 4 3 169 1.25
ODBOJCI 35 90 121 199 328 61 8 5 13 26 886 6.54
KRHOTINE 15 89 190 644 1086 86 7 8 23 18 2166 15.98
SIT.OTPAD 20 90 223 1701 5790 325 13 13 17 22 8214 60.58
ALATKE 15 74 104 335 508 24 2 4 1 2 1069 7.89
UKUPNO 104 446 723 3208 8295 570 33 34 67 77 13557 /
POSTO % 0.77 3.29 5.33 23.66 61.19 4.20 0.24 0.25 0.49 0.57 / 100%

Tablica1 - kremeni predmeti prema dubini i položaju u procesu obrade + engleski

Uglavnom su izradena na odbojku, a rjede na sjecivu. Razlikujemo više tipova, a s udjelom od 24,23% od ukupnog broja oruda, grebala na odbojku su pojedinacno daleko najzastupljenija. S 10,94% odlicno su zastupljena i noktolika grebala, a još su poznata sjekolika, sjeckasta, šiljasta, lepezna, kružna, kobilicna, ona na obradenom sjecivu, jezgrolika, njuškasta i njuškolika grebala. U paleolitickim naslagama relativno ucestale alatke su izdužena sjeciva usporednih rubova, uglavnom trapezastog presjeka s dorzalno naglašenim grebenom.

Obrada, cesto neprekinuta, može biti na jednom ili oba bocna ruba. Jedan rub je ponekad prekriven okorinom. Veliki broj iskrzanih komadica može se tumaciti nedoumicama pa i mogucim zabunama kod dijela primjeraka kod kojih je do iskrzanosti došlo usljed njihove intenzivne uporabe, a ne kao posljedica prethodne obradbe. Inace, tragove korištenja uocavamo kod velikog broja svih tipova alatka, odbojaka i plocica. Medu orudem izradenim od plocica, s udjelom od 11,78% od ukupnog broja alatka, isticu se minijaturne uglavnom odlicno i vrlo pažljivo obradene plocice sa dorzalnim hrptom.

Strmom neprekidnom obradbom jednog izduženog lateralnog ruba cesto se šiljata, a rijede tupa plocica pretvara u djelotvornu alatku s ravnim ili malo zakrivljenim hrptom. Ove alatke ponekad mogu biti i zarubljene. Plocice cesto, a gravetke redovito pri vrhu završavaju lijepo oblikovanim šiljkom pa su mogle biti korištene kao vrhovi tadašnjih projektila. Geometrijski oblici zastupljeni su sa samo nekoliko primjeraka, a za ovu fazu nisu posebno karakteristicne ni alatke sa udupcima. Velicina alatka dosta varira, uz izraženu mikrolitizaciju, pa su cesti primjerci sasvim minijaturnih dimenzija (na pr. grebalo 0,9 x 0,8 x 0,2 cm, plocica s hrptom 1,4 x 0,3 x 0,2 cm itd).

* 8/1 8/2 8/3 8/4 8/5 8/6 7/1 7/2 7/3 7/4 Uk. %
01.SJEKOLIK.GREB. 0 0 2 3 9 1 0 0 1 0 16 1.49
02.SJECKASTO GREB. 1 5 4 10 15 0 0 1 0 0 36 3.77
04.ŠILJASTO GREB. 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0.09
05. GREB. NA OB. SJ. 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0.09
07. LEPEZNO GREB. 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 2 0.18
08. GREB. NA ODBOJ. 4 21 25 57 145 4 0 2 0 1 259 24.23
09. KRUžNO GREB. 0 0 0 7 15 10 0 0 0 0 32 2.99
10. NOKTOLIKO GR. 0 3 11 33 68 1 1 0 0 0 117 10.94
11. KOBILIČNO GR. 0 2 5 10 17 1 0 0 0 0 35 3.27
13. NJUšKOLIKO GR. 0 0 0 2 5 0 0 0 0 0 7 0.65
14. NJUšKASTO GR. 0 1 0 4 0 0 0 0 0 0 5 0.47
15. JEZGROLIKO GR. 0 0 2 2 3 0 0 0 0 0 7 0.65
16. BLANJA 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 4 0.37
19. DUBILO-ZAR. SJ. 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2 0.18
20. SVRDLO-ZAR. SJ. 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0.09
21. SVRDLO-GREBA. 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0.09
23. SVRDLO 0 0 1 6 2 0 0 0 0 0 9 0.84
25. VIšESTRUK. SVR. 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0.09
26. SVRDLIć 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2 0.18
27. DIEDR. SRED. DU 0 7 0 13 21 1 0 0 0 0 42 3.93
28. DIEDR. KOSO DU 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 3 0,28
30. DI KUT DU NA S 0 1 4 3 4 0 0 0 0 0 12 1.12
32. KLJUNOLIKO DU 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 3 0.28
37. DU S KOS OB ZA 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0.09
39. POPR. DU S ZAR 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0.09
44. PLOšNO DUBILO 0 0 0 2 1 0 0 0 0 0 3 0.28
48. GRAVET. šILJAK 0 1 2 1 1 0 0 0 0 0 5 0.47
57. KOMADIĆ S USJE 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 2 0.18
59. SJ. S DJ ZATU RU 0 1 0 1 2 0 0 0 0 0 4 0.37
61. SJ. S KOS OB ZAR 0 0 0 4 4 0 0 0 0 0 8 0.75
63. SJ. S IZB OB. ZAR 0 0 1 0 6 0 0 0 0 0 7 0.65
64. DVOST. ZAR. SJE 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 3 0.28
65. SJ. S OB NA JED R 3 0 9 16 15 1 0 0 0 0 44 4.11
66. SJ S OB NA DV. R 0 8 4 19 18 0 1 0 0 1 51 4.77
74. KOM. S UREZOM 0 0 1 7 4 0 0 0 0 0 12 1.12
75.NAZU KOMADIĆ 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0.09
76. ISKRZANI KOMA. 1 6 5 40 44 2 0 1 0 0 99 9.26
77. STRUGALO 0 2 0 3 7 0 0 0 0 0 12 1.12
78. STRUGALICA 1 2 3 15 20 0 0 0 0 0 41 3.83
81. TRAPEZ 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0.09
83. KRUžNI SEGMEN 0 0 0 3 6 2 0 0 0 0 11 1.03
84. ZARUB PLOČICA 0 2 3 11 7 0 0 0 0 0 23 2.15
85. PLOČ. S HRPTOM 4 12 18 43 49 0 0 0 0 0 126 11.78
86. ZARUB PL. S HRP 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0.09
87. NAZUB PL S HR 0 0 2 0 2 0 0 0 0 0 4 0.37
89. PL. S UREZOM 1 0 0 3 0 0 0 0 0 0 4 0.37
90. PL. S OBRAT. OB 0 0 0 2 1 0 0 0 0 0 3 0.28
91. AZILIJENSKI šILJ 0 0 0 0 4 0 0 0 0 0 4 0.37
Ukupno: 15 74 104 335 508 24 2 4 1 2 1069 /
% 1.4 6.92 9.45 31.3 47.5 2.25 0.19 0.37 0.09 0.19 / 100%

Tablica 2 - alatke prema tipu i stratigrafskom položaju + engleski

Za izradu alatki korištena je sirovina raznolike kvalitete pa je nalazimo u rasponu od one vrlo kvalitetne do manjih i ispucanih jezgara rožnjaka, od kojih se teško moglo napraviti bolje oblikovanu dugu alatku. Ležišta sirovine za izradu alata nisu poznata na Korculi ni na obližnjim otocima.

Koštane alatke imaju potpuno drugorazrednu ulogu, poznato je samo 17 primjeraka, a sastoje se uglavnom od krajnje jednostavnih, ali pažljivo napravljenih i funkcionalnih probojaca i šiljaka. Za ovu fazu karakteristicno je ukrašavanje površine alatka i drugih koštanih predmeta nizovima usporedno urezanih ureza. Slican ukras vidljiv je na probušenim jelenjim ocnjacima, koji se kao lovacki trofeji koriste sve do modernog vremene. Kao ukras, vjerojatno ženski, korištene su i probušene školjke.

* Capra/ ovis Bos. Sp Cervus elaphus Capreol
Capreol Sus sp Equus (asinus) Carni- Vora Aves Pisces Ukupno:
Sred.neol. 6 0 1 0 0 0 0 2 0 9
Stari. neol 15 0 0 0 0 0 0 1 3 19
Gor. mez. 0 0 1 7 1 0 27 2 38 76
Donji.mez 0 0 3 0 0 0 3 7 3 16
Gor.paleo 0 23 326 5 20 116 1 11 0 502
Ukupno: 21 23 331 12 21 116 31 23 44 622

Tablica 3 - preliminarna odredba životinjskih kostiju (delfini, mikrosisavci, gmazovi i vodozemci nisu uključeni)

Paleoliticke naslage vrlo su bogate nalazima životinjskih kostiju. Samo u sondi f - g x 5' - 7' nadeno ih je oko 150 kilograma, a preliminarni rezultati analize (Tablica 3) pokazali su da medu lovnom divljaci jelen sudjeluje s 65%, na dugom mjestu je izumrli polumagarac s 23%, a još su zastupljeni divlje govedo, divlja svinja, srna i više ptica. Gotovo da nema ostataka morskih organizma, osim dvanaest školjaka prnjavica (eng. Warty venus) (Venus verrucosa) i kokoša (eng. Striped venus) (Chamelea galina), cemu je razlog niža razina mora, koje se krajem pleistocena nalazilo petnaestak kilometara dalje od Vele spile. Spomenute školjke preferiraju muljevita staništa, obicno blizu ušca rijeka.

Radiokarbonska analiza ugljena iz najdubljih dosad otkopanih naslaga, tj. iz sloja 8/1, iz dubine od gotovo 745 cm, dala je kalibriran rezultat 18000-16700 pr. Kr. (95,4% vjerojatnosti). Drugi analizirani uzorak potjece iz donjeg dijela sloja 8/6, iz dubine od oko 585 cm, a dobiven je datum 12500 - 12100 pr. Kr. (47,2% vjerojatnosti), odnosno 13500-12600 pr. Kr. (46,1% vjerojatnosti).

Nakon analize materijala utvrdeno je da pripada lokalnoj inacici kasnog (finalnog) epigravettiena poznatoj na više lokaliteta na obje jadranske obale. Naslage sa slicnim materijalom nalazimo u špilji Kopacini na Bracu, pripecku Badanj, Crvenoj stijeni, Loparu na Rabu, na niz otvorenih lokaliteta u Ravnim kotarima i na Dugom otoku. Od nešto udaljenijih lokaliteta treba spomenuti Šandalju blizu Pule, pripecak Grava na Krfu i adekvatne naslage špilje Franchthi na Peloponezu.