Vela Spila

Mezolitičko razdoblje

Krajem pleistocena dolazi do velikih klimatskih promjena, koje ce se pocetkom holocena odraziti povecanjem temperature, znatnijom kolicinom oborina, smanjivanjem polarnih kapa i podizanjem razine Jadrana za više desetaka metara. Obalna crta dolazi približno na razinu dvadesetak metara nižu od današnje, što znaci da Vela spila umjesto 15 km od mora postaje udaljena samo nekoliko stotina metara.

Naslage, najbolje istražene u sondi f - g x 5' - 7', na dubini od 579 do 428 cm, pripadaju mezolitickoj fazi u razvoju materijalne kulture u Veloj spili i pokazuje svojstva za koja nemamo adekvatnih analogija na obližnjim nalazištima. Moguce je izdvojiti jedan stariji i siromašniji ili 7/1 razvojni stupanj i onaj mladi, 7/2, u kojem je nadeno više, prije svega, ostataka prehrane.

Kremena industrija zastupljena je simbolicnom kolicinom odbojaka i krajnje jednostavno obradenih alatka. Iz promatrane sonde poznato je skromnih 211 kremenih predmeta, uglavnom odbojaka, krhotina i sitnih otpadaka, nadenih vecinom u gornjem dijelu mezolitickih naslaga. Samo devet predmeta su alatke (šest grebala, dva sjeciva i iskrzan komadic), što je zanemarivo u odnosu na 1060 alatki iz paleoliticke faze.

Dosta su bolje poznate koštane alatke, samo u sondi f - g x 5' - 7' ukupno ih je nadeno cak 29 komada, tri puta više od onih kremenih, ali i više nego u kremenim alatkama iznimno bogatoj paleolitickoj fazi. Nekoliko desetaka slicnih koštanih oruda poznato je iz mezolitickih naslaga drugih sonda. Oblikom i velicinom koštane alatke iz mezolitickih slojeva dosta se razlikuju od svih ostalih prapovijesnih koštanih predmeta Vodeci oblik su vrlo jednostavni, obicno kratki primjerci tankih igala oblikovani finim struganjem, cesto po cijeloj dužini ivera dugih kostiju. Krupne alatke su vrlo rijetke, iznimka je probojac iz sloja neposredno ispod neolitika. Ponekad su distalni djelovi kratkih igala struganjem oblikovani tako da im je data forma tupo zaobljenog šiljka pa nalikuju minijaturnim spatulama. Neke kratke, ali zadebljane igle obradene su dvostrano, a temeljem analogija pretpostavljamo da su mogle biti korištene kao udice.

Velik broj krajnje jednostavnih koštanih igala mogao je biti upotrebljavan pri konzumiranju školjaka i puževa. Spomenuti mekušci jedan su od glavnih izvora prehrane tijekom pocetka holocena (vidi tablicu 4), jer ce se promjenom klime potpuno promijeniti okoliš, što znaci da velika stada jelena, divljih konja i divljih goveda nestaju, a umjesto njih kao izvor hrane namece se more. Osim dobro zastupljenih riba, školjaka i puževa u prehrani su sporadicno korištene životinje poput divlje svinje, srne, zeca, jelena, a vrlo cesti su ostaci kuna i lisica lovljenih zbog krzna. Pripitomljenih životinja još nema.

šKOLJKE I PUž. 8/5 8/6 7/1 7/2 7/3 7/4 6/1 6/2 6/3 Ukup.
Kopneni puž -helix sp 1 0 112 728 1987 438 30 75 19 3390
Ogrc -monodonta turb 2 9 69 172 913 1005 109 15 44 2338
Priljepak-patella coer. 2 9 59 341 2175 2710 212 19 70 5597
Kopito-spondilus gae. 0 0 0 3 27 2 0 0 1 33
Kamenica-ostrea edul 0 0 0 0 1 40 2 0 3 46
Volak kvrg.-murex tr. 0 0 0 1 11 22 5 3 0 42
Vretenjača-cerith. V 0 0 0 3 65 201 19 8 2 298
dagnja-mirylus gallo. 0 0 8 52 53 31 0 2 12 158
mušula - arca noae 0 0 0 0 2 6 0 0 1 9
Periska 0 0 0 3 0 2 0 0 0 5
školjka posebna epigr 11 1 0 0 0 0 0 0 0 12
Kosti riba - - - + +++ +++ + + + /
Postotak (%) 0.14 0.16 2.08 10.88 43.69 37.36 3.16 1.02 1.27 100%
UKUPNO: 16 19 248 1303 5234 4457 377 122 152 11928

Tablica 4 - školjke i puževi u naslagama od kraja starije neolitičke faze do kraja mlađeg paleolitika.


U ovoj fazi, posebno u mladem stupnju nadeni su deseci tisuca školjaka, najviše ogrca i priljepaka. Na dvadesetak minijaturnih, ali dekorativnih morskih pužica, zvanih golubica (Columbella rustica), pri vrhu je precizno probušena rupa pa su mogli biti korišteni kao privjesci, odnosno kao dijelovi ogrlice. Korištenje školjaka-privjesaka potvrdeno je i nalazom nekoliko ciprea, koje takoder pri vrhu imaju vrlo precizno probušene rupice.

Osim za stanovanje i odmor u pauzama izmedu lova i (vjerojatno sezonskog) skupljanja morske hrane, špilja je korištena i kao mjesto za ukope. Izmedu 1986. i 1988. u najdubljem dijelu špilje, u sondi velicine svega 20 m˛ nadena su tri djecja groba. Ti vrlo jednostavni grobovi medusobno su slicni, a pripadaju djeci starosti 2-3 godine, položenoj u zgrcenom položaju. Uokolo nalazimo naznake grobne arhitekture. Grobove datiramo u mladi mezoliticki stupanj, a za pobliže datiranje možemo iskoristiti cinjenicu da je ugljen iz dna naslaga starijeg neolitika, 80 ili više cm neposredno iznad grobova, datiran 6150 odina. pr. Kr, što odgovara vremenu pocetka starijeg neolitika. Znatne i naglašene fizicke razlike izmedu neolitickih i mezolitickih naslaga te karakter popratnih nalaza, iskljucuju svaku dilemu i jasno odreduju mezoliticki položaj tih grobova.

U mladem stupnju nalazi kostiju krupnih riba (tunj, sabljarka) upucuju na razvijen ribolov, posebno njegovu pucinsku inacicu, što podrazumjeva sposobnost plovidbe otvorenim morem, možda s ciljem iskorištavanja bogatih prekojadranskih ležišta kremena. Kameni valutak iz groba br. 2/1986. vulkanskog je porijekla, potjece s udaljenih otocica Palagruže ili Brusnika i pretstavlja egzaktan dokaz o pucinskoj plovidbi u razdoblju prije sredine sedmog milenija.

Iz dubine od približno 505 cm (7/2) uzet je uzorak ugljena. Dobiveni kalibrirani rezultati s 87,0% vjerojatnosti ukazuje na 7380-7080, a s 8,4% na 7460-7390 pr. Kr. Uzorak iz donjeg dijela stratigrafske jedinice oznacene kao 7/3, približno iz dubine od oko 490 cm, datiran je 7330-7080 (95,4%) pr. Kr. Zadnji analiziran uzorak uzet je iz dubine izmedu 449 i 428 (7/4). Dobiveni kalibrirani rezultati s 82,5% vjerojatnosti ukazuju na 6100-5990 g. pr. Kr., a s 12,9% na 6170-6130 g. pr. Kr.

Poznato je više istocnojadranskih lokaliteta s istovremenim naslagama, ali znacajnija istraživanja obavljena su samo u Crvenoj stijeni, Odmutnjaci i na nekoliko lokaliteta u Istri. Ta nalazišta nisu neposredno vezana uz more i pripadaju drugacijem prirodnom okruženju pa nam to objašnjava njihovu cvršcu povezanost s prethodnim fazama, što u Veloj spili nismo u mogucnosti uočiti.